Kravlje mleko se uvodi u ishranu dece sa navršenih godinu dana. Preporučena količina mleka i mlečnih proizvoda u tom uzrastu se kreće oko 500 ml. Kravlje mleko je koristan izvor belančevina, pojedinih minerala (kalcijuma, fosfora), nekih vitamina i drugih korisnih sastojaka. U želji da svom detetu obezbede najbolju hranu roditelji se često pitaju koje mleko odabrati, kupovno ili domaće.

Što se tiče bogatstva hranjivih materija,  nemojte brinuti i jedno i drugo mleko je dovoljno dobro, kvalitetno, ali je veoma važna termička obrada mleka i higijenski uslovi za proizvodnju mleka. Termičkom obradom: kuvanjem, pasterizacijom ili sterilizacijom delimično se uništavaju neki vitamini, enzimi, ali najveći deo proteina i drugih korisnih sastojaka ostaje isti. Mleko je pogodna sredina za razvoj štetnih mikroorganizama posebno zbog ostataka čestica prljavštine pre, tokom i nakon muže. Stoga je termička obrada neophodna kako bi se uništili svi potencijalni izazivači infekcije.

„Kratkotrajno“ mleko, pasterizovano mleko se dobija nakon izlaganja temperaturama koje su nešto niže od tačke ključanja i lakše se može pokvariti od dugotrajnog mleka. Poželjno je da se upotrebi u istom danu kada je kupljeno, drži se obavezno u frižideru, na gornjim policama, u dnu police, a ne u vratima. Vrata se često otvaraju i u tom delu frižidera može biti viša temperatura, te se mleko može brže pokvariti. Rok trajanja ovog mleka je obično 2 do 5 dana (piše na pakovanju). Ne mora se kuvati ako će se celokupna količina iskoristiti u istom danu. Ako se neće iskoristiti poželjno ga je prokuvati.

Dugotrajno mleko je sterilizovano na temperaturama višim od 100 stepeni i iz njega su uklonjeni svi mikroorganizmi te se ovo mleko ne mora kuvati, a rok trajanja mu je od 60 do 90 dana. Videćete ga na policama u prodavnicama van frižidera. Аko se odlučite za ovo mleko, nakon otvaranja ga ipak držite u frižideru. Kad se otvori, ukoliko duže stoji na toplom, moguća je kontaminacija mleka, koja može biti uzrok kvarenja.

Domaće mleko, koje mame sve češće nabavljaju u želji da njihovo dete dobije najbolje, organsko, obavezno mora da se kuva! Rizik od upotrebe domaćeg mleka je vezan sa jedne strane za infekcije koje dete može dobiti zbog loših higijenskih uslova u kojima se životinje gaje i muze mleko, a sa druge strane je vezan za nedostatak informacija o kvalitetu mleka (način ishrane životinja, zdravlje životinja, upotreba lekova, antibiotika…). Bezbednost je veoma važna: od higijene u štali, pranja ruku, higijenske muže, higijene posuđa, pa onda i samog transporta. Tokom transporta mleka koje nije kuvano, nije termički obrađeno (pasterizovano, sterilizovano), se može lakše pokvariti i biti izvor infekcije za vaše dete.

Imajući sve ovo u vidu, kratkotrajno mleko ima izvesnu prednost u odnosu na dugotrajno mleko, a kod upotrebe domaćeg mleka bitno je sagledati sve postojeće rizike.