Bezbednost
Bezbednost

Imajući u vidu da deca dosta vremena provode napolju, treba ih adekvatno zaštititi kako bi se izbegao nastanak opekotina od sunca, sunčanica ili toplotni udar u letnjem odnosno promrzline i smrzavanje u zimskom vremenskom periodu, koji kod dece brže nastaju i mogu ostaviti teže posledice.
Pogledajte koliko traje sunčanica, koji su simptomi sunčanice, šta staviti na opekotinu.
Deca se po svojim psihofizičkim karakteristikama razlikuju od odraslih. Njihovo impulsivno ponašanje i nedostatak iskustva u prepoznavanju opasnosti, u kombinaciji sa određenim fizičkim karakteristikama (npr. tanja koža i veći odnos površine i zapremine tela), čine ih podložnijima negativnim uticajima visokih i niskih temperatura u odnosu na odrasle osobe, naročito u najranijem uzrastu.
Crvenilo i opekotine od sunca su u letnjim mesecima svakodnevna pojava i neželjene su posledice direktnog izlaganja sunčevim zracima. Pored trenutnog bola koji izazivaju, one mogu imati i ozbiljne dugoročne posledice.
Nezaštićena koža izložena jakom suncu može izgoreti u roku od 15 minuta. S obzirom da je dečija koža tanja, a njen zaštitni mehanizam slabiji od kože odraslih osoba, deca mnogo brže pocrvene.
Nakon izgalanja suncu može proći i do dvanaest časova da oštećenja na koži izazvana štetnim sunčevim zracima postanu u potpunosti vidljiva – koža Vašeg deteta koja je u toku dana “malo porumenela”, sutra ujutru može izgledati “potpuno opečena”.
Sunčanica je burna reakcija organizma koja nastaje nakon prekomernog izlaganja suncu, i to pre svega glave i vrata. Može nastati veoma brzo, naročito ako je dete bilo aktivno na suncu, ali je kod dece češća kasna sunčanica, koja nastaje nekoliko sati nakon boravka na suncu – uveče pred spavanje ili u toku sna.
Simptomi rane sunčanice su:
- iznenadna slabost deteta
- vrtoglavica
- glavobolja
- mučnina
- povraćanje
- pospanost
- povišena telesna temperatura
- koža orošena znojem
- drhtanje
Što je dete mlađe, navedeni simptomi su izraženiji, a veća je i mogućnost od nastanka komplikacija.
Kod takozvane “kasne “ sunčanice, simptomi sporije nastupaju, manjeg su intenziteta, ali traju duže. Deca su vruća i zajapurena, izgledaju kao da ih “lomi virus”, pa se roditelji često zbune misleći da je u pitanju infekcija. Mala deca postaju veoma razdražljiva – plaču, naizgled bez razloga. Starija deca obično imaju mučninu (ponekad i povraćaju), promenljivog su raspoloženja i imaju nesanicu. Telesna temperatura je po pravilu povišena.
Toplotni udar je po život opasno stanje koje nastaje kao rezultat naglog, prekomernog povećanja telesne temperature i nemogućnosti organizma da temperaturu održi u normalnim granicama. On može ali i ne mora nastati kao posledica direktnog izlaganja suncu. Obično se javlja kada je povećana vlažnost vazduha za vreme letnjih sparina, jer je u takvim uslovima otežano znojenje. Deca su u velikom riziku od nastanka toplotnog udara, i što su manja rizik je veći.
Simptomi toplotnog udara su:
- visoka telesna temperatura (iznad 40°C),
- crvena, vruća i suva koža,
- brzo plitko disanje,
- ubrzan rad srca,
- mišićna slabost i grčevi,
- nizak krvni pritisak,
- vrtoglavica, glavobolja, umor,
- mučnina i povraćanje,
- gubitak svesti (nekada je nesvestica prvi znak),
- odsustvo znojenja.
Kako da sprečite toplotni udar?
Obezbedite da dete unosi dovoljne količine tečnosti (uvek imajte vodu kod sebe).
Izbegavajte boravak na suncu kao i boravak u toplim i zagušljivim prostorijama, kao i prekomerno fizičko naprezanje deteta.
Kao osnovni vid prevencije preporučuje se adekvatan izbor odeće primeren klimatskim uslovima. Na velikim vrućinama decu oblačite u najlaganiju moguću odeću. Bebe obucite u bodi bez rukava i nikako joj ne obuvajte čarapce. Starija deca treba da nose majce bez rukava i šorceve a najbolja obuća je ona otvorena, poput sandala.
Ishrana treba da bude uravnotežena i lagana, bogata vitaminima i mineralima.
Promrzline su lokalne povrede izazvane smrzavanjem kože a u ekstremnim slučajevima i dubljih struktura (tetiva, mišića, krvnih sudova). Najčešće se javljaju na prstima stopala, ruku, na ušnim školjkama i nosu.
Promrzla koža je u početku sjajna i ružičasta, a kasnije postaje bela ili voštane boje, a na dodir je tvrda. Koža može da se ospe plikovima ili da se ljušti nekoliko dana nakon izlaganja niskim temperaturama.
Faktori koji povećavaju rizik od smrzavanja su vlažna odeća, izlaganje vetru, nedovoljna izolacija od hladnoće, odeća ili oprema koja sputava protok krvi.
Nastanku promrzlina pogoduju niske temperature okruženja, intenzivno strujanje hladnog vazduha (vetar), duža izloženost hladnoći, tesna odeća i obuća (tesne rukavice, tesna ili čvrsto zašnirana obuća).
Ako je dete mokro ili je u direktnom kontaktu sa hladnim predmetima, veći je rizik od nastanka promrzlina.
Smrzavanje (ili pothlađivanje, hipotermija) je veoma ozbiljno stanje koje nastaje kada temperatura tela padne ispod 35°S. Najčešći uzroci koji mogu dovesti do hipotermije su: znojenje po hladnom vremenu, vremenski uslovi sa niskom temperaturama, vlagom i vetrom, utapanje u vodi (posebno ako je temperatura vode ispod 10 °C), dehidracija, uzimanje lekova za eliminaciju vode iz organizma i dr.
Kod pothlađivanja celo telo se u osnovi hladi, tako da glavni simptomi proizilaze iz potrebe tela da se zagreje. Zato bi trebalo da znate da kod vašeg deteta prepoznate rane simptome pothlađivanja: intezivno drhtanje tela, spore, otežane pokrete, nespretan hod i teškoće u govoru.