Svojim mirisom i šarenim cvetovima mnoge biljke često privlače decu da ih dodiruju, beru ili stavljaju u usta — što može ozbiljno ugroziti njihovo zdravlje, pa i život.

Istraživanja pokazuju da je svaki drugi slučaj trovanja dece povezan sa biljkama, a najčešće su ugrožena deca do 5 godina starosti. Zbog toga potencijano otrovnom bilju nije mesto u vrtićima, školama i dvorištima gde se deca igraju.

Treba imati u vidu da nisu sve biljke podjednako toksične, kao i da se otrovne materije mogu nalaziti u različitim delovima – najčešće u listu, plodu ili korenu.

Na primer: kod tise svi delovi su otrovni izuzev mesnatog dela ploda, dok se kod bagrema toksične supstance nalaze u svim delovima, osim u cvetu. Ukoliko se proguta biljka koja sadrži otrovne sastojke, može doći do teških trovanja koja bez stručne i blagovremene pomoći mogu dovesti čak i do smrtnog ishoda.

Kako dolazi do trovanja?

Trovanje se najčešće dešava slučajno – gutanjem, udisanjem ili kontaktom sa kožom.

Simptomi mogu uključiti osip, svrab, mučninu, povraćanje, bolove u stomaku, proliv, vrtoglavicu, probleme sa srcem i disanjem.  Nastale reakcije mogu biti slabijeg ili jačeg intenziteta, zavisno od puta unošenja i količine biljke koju je osoba unela u organizam.

Najčešće otrovne biljke u našim krajevima:

  • Oleander/Lijander – izuzetno otrovan; dovodi do mučnine, povraćanja, poremećaja srčanog ritma, a gutanje samo jednog lista može biti smrtonosno.
  • Fikus – sok iz lista izaziva iritaciju kože i otežano disanje pri gutanju.
  • Rododendron – svi delovi su otrovni: izaziva peckanje u grlu, mučninu i grčeve.
  • Đurđevak – cela biljka je toksična: izaziva mučninu, vrtoglavicu i proliv.
  • Narcis – gutanje lukovice dovodi do grčeva, dijareje i povraćanja; čak i mirisanje može izazvati glavobolju.
  • Glicinija – uzrokuje vrtoglavicu i jake stomačne bolove.
  • Hortenzija – izaziva svrab, osip, mučninu i pojačano znojenje.
  • Kala – izaziva bol u ustima, otok jezika, otežano disanje.
  • Tisa – izaziva povraćanje, vrtoglavicu, grčeve, poremećaje srca, smrtni ishod.

Kako sprečiti da dete bude u kontaktu sa otrovnim biljkama?

  • Nemojte držati otrovne biljke u kući ili ih sklonite van domašaja dece i ljubimaca.
  • Pri kupovini proverite da li biljka sadrži toksične delove.
  • Prilikom obavljanja baštenskih poslova uvek nosite rukavice i sklonite sadnice i rezane delove biljaka.
  • U prirodi jedite samo poznate biljke.
  • Ne pravite čajeve od nepoznatih biljaka.
  • Naučite decu da se sa biljkama ne igraju i da ne stavljaju njihove delove u usta.
  • Posle dodira sa biljkama, uvek operite ruke.

 

Šta uraditi ako dođe do kontakta sa otrovnom biljkom?

  • Ako je došlo do dodira sa kožom – isprati mesto kontakta hladnom vodom.
  • Ako je biljka progutana – ne izazivati povraćanje već odmah potražiti lekarsku pomoć.
  • Ako je moguće, pokazati lekaru biljku ili fotografiju radi lakšeg prepoznavanja.

Prepoznajući značaj ove teme, Gradski zavod za javno zdravlje Beograd, je u okviru programa „Prevencija nenamernih trovanja kod dece“, koji realizuje uz podršku Sekretarijata za zdravstvo Uprave grada Beograda, kreirao zdravstveno promotivni materijal „Trovanja kod dece biljkama i gljivama  i kako ih sprečiti“, namenjen svim osoba zaduženim za brigu o deci, kako bi pravovremenim informisanjem smanjili broj nenamernih trovanja biljkama i gnjivama  u dečijem uzrastu, kao i njihovih posledica.

Brošuru možete preuzeti OVDE Тровања код деце биљкама и гљивама  и како их спречити