Privremeno odlaganje vakcinacije vrši se kod dece koja imaju neku akutnu infekciju, povišenu telesnu temperaturu ili alergijsku reakciju, kao i kod nekih stanja smanjene otpornosti organizma (imunodeficijentna stanja), naravno o odlaganju vakcinacije odlučuje pedijatar.
Ako dete ima povišenu telesnu temperaturu nakon dobijene vakcine , preko 38,5 stepeni, mogu se davati lekovi (antipiretici) na bazi paracetamola (Paracet, Eferalgan, Febricet…) ili ibuprofena (Brufen, Nurofen…), vodeći računa da se doza prilagodi uzrastu i telesnoj težini deteta. Najbolje je da dozu leka odredi pedijatar.
Brufen se daje oralno (sirup), a Paracetamol može da se primeni i u obliku supozitorija (čepići). Uobičajeni dozni interval – vremenski razmak između dve doze istog leka je šest sati. Kada je temperatura visoka i često «skače», taj interval može da se smanji na četiri sata kod preparata na bazi paracetamola. To znači da isti lek može da se da maksimalno šest puta za 24 sata (na četiri sata). Uz lekove se preporučuje i rashlađivanje bebe – lagano oblačenje, tuširanje mlakom vodom (kada zatreba), uz dodatno davanje tečnosti.
Preparati na bazi paracetamola i ibuprofena mogu se ponekad kombinovati, ako je temperatura veoma visoka i često raste. Radi se o dva različita leka, koji se različito eliminišu iz organizma (metabolišu), a imaju sličan efekat što se tiče skidanja temperature. Naravno, kod kombinacije ovih lekova mora da se vodi računa o dozi i razmaku između doza, o čemu savet daje pedijatar.
Ne treba! Možda neće ni reagovati sa povišenom temperaturom.
Davanje lekova u napred je nepotrebno. Kad dete dobije prvu vakcinu, neželjeni efekti su zaista retki i blagi. Ukoliko se koriste savremene vakcine, prva vakcina skoro nikada ne uzrokuje povišenu temperaturu! To je zato što se detetov imunološki (odbrambeni) sistem prvi put sreće sa «obrađenim» mikroorganizmima (to su samo delići mikronapadača koji se nalaze u vakcini), pa nema snažne reakcije i povišene telesne temperature.
Detetu treba dati lek za sniženje temperature, stavljati mu obloge na bolno mesto, pojiti ga sa dosta tečnosti samo ako je telesna temperature preko 38,5°C.
Ukoliko se na mestu davanja (aplikacije) vakcine javi otok, crvenilo, bol, slobodno se može staviti hladna obloga. Mekana pamučna tkanina se natopi sa hladnom vodom pa se stavlja na otečeno mesto.
Ponekada se javi i porast temperature kao sistemski neželjeni efekat koji prolazi za dan-dva. Ukoliko temperatura pređe 38,5°C, treba dati detetu lek za snižavanje temperature (antipiretik). Sa poboljšanjem procesa proizvodnje vakcina ove komplikacije su prava retkost.
Neželjeni efekti vakcina su beznačajni, u poređenju sa nesumnjivom koristi koje imunizacija pruža, jer je to najbolji način sprečavanja obolevanja i širenja zaraznihbolesti.
Razmaci između dve doze iste vakcine ne mogu biti manji od preporučenog, jer to može umanjiti imuni odgovor. O terminu vakcinacije obično “brinu” medicinske sestre koje zakazuju termin sledeće vakcine blagovremeno.
Ako su razmaci između dve doze istog leka duži, zbog objektivnih okolnosti kao što je na primer bolest deteta, ne treba da brinete,to neće dovesti do smanjenog nivoa antitela i vakcina će biti podjednako efikasna.
Dakle, nije potrebno započinjati istu seriju ispočetka.
Ovo je često pitanje roditelja uz strah da li se nešto možda iskomplikovalo. Na mestu davanja BCG vakcine (gornja trećina leve nadlaktice, bliže ramenu) se u periodu oko 10 nedelje života može pojavti mali plik, obično ne veći od 0,5cm, ispunjen mutnom, beličasto žutom tečnošću ili sukrvicom, okolina je blago crvena.
Plik (mehurić ) ispunjen ovim sadržajem posle nekoliko dana pukne, sadržaj iscuri, ostane mala ranica koja traje nekoliko dana, a na tom mestu ostaje ožiljak.
Nikakav poseban tretman obično nije potreban. Beba se može kupati i ništa je ne boli. Kad plik pukne i sadržaj se izdrenira (iscuri) u spoljašnju sredinu, ostaviti malo otkrivenu ručicu da se ranica sasuši, ne treba stvaljati gazu. Ona se obično zalepi za ranicu, pa njeno skidanje napravi isti problem.
Ako je promena većih dimenzija 1cm i više ,ako ispod ruke u pazušnoj jami postoji otok limfnih žlezda potrebno je dete odvesti lekaru.
Posle davanja MMR vakcine se može javiti reakcija u periodu od 7. do 14. dana nakon vakcinacije. Reakcija može biti u vidu povišene telesne temperature, ospe, otoka žlezda iza uva. Obično traje nekoliko dana i nema komplikacija.
Pregled pedijatra pred vakcinaciju je dovoljan da bi se napravila procena da li je dete zdravo i spremno da primi vakcinu. Nisu potrebne dodatne analize.